`Izvješće: Reforma prehrambenog sustava može preokrenuti krčenje šuma i dezertifikacija - Olive Oil Times

Izvješće: Reforma prehrambenog sustava može preokrenuti krčenje šuma i dezertifikacija

Autor Paolo DeAndreis
Svibanj. 31. 2022. 15:08 UTC

Utjecaj ljudske populacije na zemljište i prirodne resurse toliko je važan da su prehrambeni sustavi odgovorni za 70 posto globalne upotrebe slatke vode i 80 posto krčenje šuma.

Oni također računaju na a značajna kvota emisija stakleničkih plinova koji aktivno mijenjaju svjetsku klimu.

Više nije dovoljno spriječiti daljnju štetu na zemljištu; potrebno je odlučno djelovati kako bismo preokrenuli i povratili ono što smo izgubili.- Ibrahim Thiaw, izvršni sekretar, UNCCD

Sustavi prehrane smatraju se glavni izvor gubitka biološke raznolikosti na svim kontinentima.

Ovo su samo neka od saznanja iz najnovijeg smjera prijaviti objavila Konvencija Ujedinjenih naroda za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD).

Vidi također:Rekordni toplinski val i suša u Pakistanu prijete usjevima i uzgoju maslina

U Global Land Outlook — Drugo izdanje, Obnova zemljišta za oporavak i otpornost (GLO2), za čije je pisanje trebalo pet godina, UNCCD je istražio posljedice zanemarivanja tla i bioraznolikosti. Također je preporučio aktivnosti za reformu prehrambenih sustava, obnovu zemljišta i daljnji održivi razvoj.

U izvješću je navedeno kako trenutno upravljanje zemljištem ugrožava zdravlje i nastavak opstanka mnogih vrsta na Zemlji, uključujući ljude.

Više od polovice svjetskog godišnjeg BDP-a, ili otprilike 44 bilijuna dolara (42 bilijuna eura), napisali su znanstvenici UNCCD-a, uvelike ili umjereno ovisi o â € <"glavni grad prirode.”

Prema autorima izvješća, ekonomski povrat od obnove zemljišta i smanjenja degradacije, emisije stakleničkih plinova i gubitka biološke raznolikosti mogao bi iznositi čak 125 do 140 bilijuna dolara (119 do 133 trilijuna eura) svake godine.

Kako bi bolje shvatili veličinu tih brojeva, istraživači su identificirali tri različita â € <"godine 2050. scenariji“, čiji će ishod ovisiti o sposobnosti reformiranja globalnog pristupa obnovi zemljišta i gospodarenju zemljištem.

U osnovnom scenariju, bez relevantne reforme, 16 milijuna četvornih kilometara, gotovo koliko i Latinska Amerika, pat će od kontinuirane degradacije zemljišta bez poboljšanja emisija stakleničkih plinova.

U scenariju obnove, s 50 milijuna četvornih kilometara obnovljenih u odnosu na obećanih 10 milijuna, većina zemalja u razvoju doživjela bi povećanje prinosa između 5 i 10 posto. Kapacitet zadržavanja vode u tlu također bi se povećao za 4 posto u zemljištima s kišnim usjevima, a 11 posto gubitka bioraznolikosti bi se spriječilo.

Najoptimističniji scenarij, nazvan obnova i zaštita, uključuje aktivne strategije koje uključuju obnovu zemljišta i očuvanje tla, zaštitu biološke raznolikosti, regulaciju vode i zalihe ugljika.

U takvom scenariju vratilo bi se 4 milijuna četvornih kilometara zemlje, izbjeglo bi se trećina predviđenog gubitka biološke raznolikosti u osnovnom scenariju i izbjeglo bi se sedam godina vrijednih emisija stakleničkih plinova.

Izvješće je istaknulo kako poljoprivreda, koja čini otprilike 37 posto ukupne globalne upotrebe zemljišta, može igrati odlučujuću ulogu. Ljudske aktivnosti značajno su izmijenile prirodne procese koji se odvijaju na 75 posto cjelokupnog zemljišta.

Zbog mnogih različitih uzroka, kao što su trenutne prakse proizvodnje hrane, 25 posto zemljišta smatra se znatno degradiranim i izgubilo je barem dio svoje produktivnosti. To već utječe na dobrobit najmanje 3.2 milijarde ljudi.

"Više nije dovoljno spriječiti daljnju štetu na zemljištu; potrebno je odlučno djelovati kako bismo preokrenuli i povratili ono što smo izgubili”, napisao je izvršni tajnik UNCCD-a Ibrahim Thiaw u uvodu izvješća.

Oglas
Oglas

Autori su primijetili kako je niz široko rasprostranjenih neodrživih praksi u poljoprivredi pokazao da doprinosi degradaciji zemljišta.

Među njima su uporaba pesticida i gnojiva, veliki monousjev, prekomjerna ispaša stoke, krčenje šuma, isušivanje močvara, navodnjavanje i prekomjerno vađenje podzemnih voda, nedostatak pokrova tla tijekom duljeg razdoblja, zbijanje od teške mehanizacije i inverzija tla obradom.

"Ove prakse često donose povećane prinose u kratkom roku, ali imaju značajne i često nepovratne dugoročne ekološke troškove”, napisali su autori.

"Da bi prehrambeni sustavi postali održivi, ​​potrebna je radikalna promjena u politici i praksi”, rekla je Heather Elaydi, istraživačica hrane, zemljišta i vode i autorica radnog dokumenta GLO2 Otpornost prehrambenog sustava i obnova zemljišta.

"Trenutne prakse proizvodnje hrane usredotočene su na uglavnom intenzivan, industrijski model koji je doveo do štetnih utjecaja na okoliš”, rekla je. Olive Oil Times. â € <"Pomak prema održivijim praksama, kao npr regenerativna poljoprivreda, koji promiče zdravo tlo, potreban je na kraju proizvodnje.”

"Kraći lanci distribucije hrane i jača lokalna i regionalna tržišta također su veliki dio održivosti”, dodao je Elaydi. â € <"Što se tiče potrošnje, održivost zahtijeva odmak od visoko obrađene hrane i a smanjenje potrošnje mesa".

Regenerativna poljoprivreda usredotočuje se na uzgoj i ispašu koja poboljšava zdravlje tla obnavljanjem bioraznolikosti, obnavljanjem organske tvari, povećanjem plodnosti tla, promicanjem kruženja hranjivih tvari, povećanjem infiltracije i zadržavanja vode, smanjenjem erozije i skladištenjem ugljika.

Metode koje se mogu smatrati dijelom regenerativne poljoprivrede uključuju poljoprivrednu proizvodnju bez kemikalija ili s niskim razinama kemikalija, uzgoj autohtonih sorti, minimalnu obradu tla, agrošumarstvo, agrobiološku raznolikost i integraciju usjeva i stoke.

Vidi također:Klimatske promjene prijete poljoprivredi na strmim padinama

Regenerativna poljoprivreda predstavlja inovativan pristup koji polako dobiva na snazi ​​među malim i srednjim proizvođačima hrane u mnogim zemljama.

Cilj mu je očuvati zdravlje i svojstva tla, čime se štiti plodnost poljoprivrednog zemljišta. Ipak, također ima za cilj zbrinjavanje bivših i napuštenih poljoprivrednih zemljišta u smislu pošumljavanja i obnove močvarnih ekosustava.

Neki primjeri regenerativne poljoprivrede su trajni pokrovni usjevi za zaštitu tla, aktivnosti za poboljšanje biološke raznolikosti i očuvanje višegodišnjih nasada.

"U suštini, [regenerativna poljoprivreda] su oblici poljoprivredne proizvodnje koji rade ruku pod ruku s prirodom”, rekao je Elaydi. â € <"Ako govorimo o tome da prehrambeni sustavi budu otporniji, to zahtijeva održive metode.”

"Nastavak na putu kojim smo sada dovest će do daljnje degradacije tla i iscrpljivanja drugih resursa ili onečišćenja”, dodala je. â € <"Regenerativna poljoprivreda može pomoći osigurati da priroda može podržati prehrambene sustave za buduće generacije.”

Ovaj pristup je još uvijek donekle stran većini industrijske proizvodnje, kao â € <"neki od većih igrača u prehrambenom sustavu… redovito koriste postupke štetne za okoliš”, istaknuo je Elaydi.

Za maslinarstvo regenerativna poljoprivreda nije novost. Ovaj pristup je koristi se u nekim kalifornijskim maslinicima a primjenjuje se i u nekim šumarcima u Andaluzija, najveća regija za proizvodnju maslinovog ulja na svijetu.

Prema izvješću Whole Foods Market za 2020., u Andaluziji je ovaj pristup smanjio eroziju tla za 95 posto u nekim maslinicima.

GLO2 navodi mnoge druge relevantne primjere, poput onoga što se događa u polusušnom stepskom okruženju Altiplano Estepario u južnoj Španjolskoj, gdje je vode oskudno, a klimatski uvjeti ekstremni.

Na altiplanu, 2014. započeo je ambiciozan pokušaj obnove suhog tla kako bi se zaustavila dezertifikacija i erozija tla i poništili takvi učinci.

"Udruga proizvođača (AlVelAl) podržava poljoprivrednike da pređu na regenerativne poljoprivredne prakse diljem Altiplana”, napisali su autori izvješća. â € <"Tehnike koje se koriste uključuju izgradnju uvala, obnavljanje terasa, sadnju zelenih pokrovnih usjeva i stvaranje vjetrobrana za očuvanje tla i vode i poboljšanje biološke raznolikosti.”

"Do 2020. godine zasađeno je 140,000 stabala, 200,000 sjemena posijano dronom, a dvije uspješne zadruge osnovale su taj proces proizvodnje od farmera AlVelAl-a”, dodali su. â € <"Cilj je ojačati veze lanca opskrbe s AlVelAl foods-om, koji prodaje proizvode iz regenerativnog uzgoja izravno potrošačima, uključujući bademe, pistacije, orahe, vino, med, aromatično bilje i maslinovo ulje.”

Dok nema akcije protiv klimatske promjene a globalno zatopljenje će vjerojatno uspjeti ako se poljoprivreda ne reformira, mnoge prakse održive poljoprivrede su pri ruci iu mnogim slučajevima čak mogu preokrenuti trenutni pad.

Elaydi se složio, nadalje sugerirajući da je neophodna reforma monokulture i prekomjerne obrade u industrijskim razmjerima od suštinske važnosti s obzirom na rastuće temperature.

"Ova velika, izložena područja s malom zaštitom od elemenata ili dovoljno hranjivih tvari iz više plodoreda, drveća ili pokrovnih usjeva bit će osjetljiva na degradaciju zemljišta”, rekao je Elaydi.

"Međutim, održive metode, kao što su agrošumarstvo, pokrovni usjevi ili integracija usjeva i stoke, ne mogu samo zaštititi tlo od utjecaja klimatskih promjena ali može pomoći vratiti dio štete koja je već učinjena”, dodala je.

S obzirom na ozbiljan utjecaj stočarstva na industrijskoj razini i rastuću stopu potrošnje mesa na planetu, istraživači su primijetili kako biljnu prehranu treba promicati na svim razinama. Osim toga, treba razmotriti alternativu hrani bogatoj proteinima, kao što su mahunarke.

"Usjevi mahunarki također mogu poslužiti kao alternativni načini očuvanja dušika bez sintetičkih gnojiva”, rekao je Elaydi.

Vlade bi trebale djelovati, rekao je palestinsko-kanadski istraživač.

"Treba osigurati održiviju prehranu kroz obrazovanje, subvencije i bolje plaće kako bi se destimulirala konzumacija visoko prerađene hrane i hrane bogate resursima te potaknula prehrana bogata biljkama bez kemikalija, lokalno uzgojenim gdje je to moguće”, zaključila je.



Oglas
Oglas

Vezani članci