Najsiromašnije zemlje traže smanjenje dugova, navodeći troškove klimatskih promjena

Predstavnici gotovo 60 zemalja i više naroda osjetljivi na učinke klimatskih promjena upozorili na to â € <"gubitke” i â € <"štete” uzrokovane zagrijavanjem planeta daleko premašuju njihove dugove prema bogatijim zemljama. Restrukturiranje globalnog duga, rekli su, ključno je za rješavanje rastuće krize.

Uoči konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP27 u studenom, istaknuli su da su njihove zemlje pretrpjele štetu od 525 milijardi dolara zbog posljedice klimatskih promjena u zadnjih 20 godina.

U bilješci objavljenoj na kraju posljednjeg sastanka Grupe ranjivih dvadeset, delegati su od bogatih zemalja i vjerovnika zatražili da se pridržavaju â € <"isporuka 100 milijardi dolara godišnje” ugroženim zemljama.

Predstavnici V20 rekli su da su sredstva â € <"razmjerno hitnoj prirodi posljedica globalnog klimatskog sloma.”

Velik dio svjetske populacije živi u zemljama koje su najmanje odgovorne za globalne emisije stakleničkih plinova. Međutim, mnoge od tih zemalja također su podnijele najveći teret utjecaja klimatskih promjena potaknutih emisijom stakleničkih plinova.

Osnovana 2015. godine, V20 Grupa se sastoji od 58 članica, u kojima živi oko 1.5 milijardi ljudi. Zemlje proizvode samo oko 5 posto globalnih emisija stakleničkih plinova.

Kao rezultat toga, V20 je raspravljao o mogućnosti obustave otplate 435 milijardi eura duga bogatijim zemljama. V20 je također zatražio od Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda da im oproste barem polovicu duga, koristeći sredstva za očuvanje prirode. Samo na Svjetsku banku otpada 20 posto državnih dugova zemalja V20.

"Kao gospodarskim menadžerima, odavno nam je jasno da klimatske promjene nisu daleki izazov,” rekao je Ken Ofori-Atta, ministar financija Gane i trenutni predsjednik V20, u glavna adresa.

"Zapalio se ne samo mnoge svjetske šume ali i naše krhke nacionalne proračune”, dodao je. â € <"Klimatske promjene jednostavno pogoršavaju postojeći i sve akutniji fiskalni stres.”

"Međunarodna financijska arhitektura mora postati prikladna za klimu i naše razvojne ambicije, te mora podržati, a ne odvratiti od transformacijskih promjena potrebnih u realnom gospodarstvu prema našem zajedničkom prosperitetu,” nastavio je Ofori-Atta.

David Theis, glasnogovornik Grupacije Svjetske banke, potvrdio je da ta institucija prepoznaje koliko se siromašnih i malootočnih zemalja nosi s ozbiljnošću klimatske krize.

Dodao je da su banke â € <"predan sveobuhvatnim rješenjima duga koja donose stvarne dobrobiti ljudima u siromašnim zemljama, posebno zemljama s visokom ranjivošću duga kojima nedostaju financijska sredstva da se nose s izazovima s kojima se suočavaju.”

Mohamad Nasheed, bivši predsjednik Maldiva, izjavio je New York Times da bi otplata golemog duga bila â € <"nepravda."

"Ne živimo samo na posuđenom novcu, već i na posuđenom vremenu”, rekao je. â € <"Ugroženi smo i zajednički trebamo pronaći izlaz iz toga.”

Maldivi, koji su već počeli osjećati utjecaj porasta razine mora povezanog s topljenjem polarnih ledenih kapa kao rezultat klimatskih promjena, bili su među mnogim otvorenim otočnim državama koje su osudile globalni nedostatak akcije na događaju.

Vanuatu, Samoa, Fidži i Palau su među mnogim drugim članicama V20 koje dijele istu hitnost i žale zbog značajne neaktivnosti bogatijih nacija.

"Klimatske promjene već su eliminirale jednu petinu našeg bogatstva”, rekao je Nasheed. â € <"Drugim riječima, gospodarstva V20 danas bi bila 20 posto bogatija da ne trpimo dnevni danak klimatskih gubitaka i štete.”

"U ukupnim dolarima, to je pola trilijuna gubitaka. A za najugroženije zemlje, ekonomski gubici premašuju polovicu ukupnog rasta od 2000. godine”, dodao je. â € <"Za najrizičnija gospodarstva V20, gubitak premašuje ukupni rast.”

"Svakodnevno doživljavamo gubitke i štete od klimatske krize, a ipak smo najmanje pridonijeli emisijama,” nastavio je Nasheed.

Od sastanka COP21 u Glasgowu, kako se nositi s nerazmjernim troškovima štete uzrokovane ekstremni vremenski događaji povezano s klimatskim promjenama opširno se raspravljalo, ali nisu postignuti konkretni dogovori.

Jedan od razloga nedostatka konsenzusa je strah bogatijih zemalja da bi kompenzacija mogla biti povezana s odgovornošću za proizvođače najveće kvote emisija stakleničkih plinova.

"Gubitak i šteta izraz je koji ukazuje na utjecaj klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek, a koje pogađaju ljude diljem svijeta,” Saleemul Huq, direktor Međunarodnog centra za klimatske promjene i razvoj, rekao je za Climate Brief.

"Štete se odnose na stvari koje se mogu obnoviti, poput oštećenih kuća, dok se gubici odnose na ono što je potpuno izgubljeno i više se neće vratiti, poput ljudskog života”, dodao je.

Na kraju sastanka, V20 je izrazio â € <"ozbiljnu zabrinutost zbog neuspjeha G7 i G20 da usklade svoje politike s ciljevima Pariškog sporazuma, dodatno izlažući pedeset osam (58) gospodarstava V20 višestrukim i kaskadnim rizicima sada i u budućnosti.”

• V20
• Čuvar
• Projekt Bretton Woods