Nova europska održiva poljoprivredna politika učinit će hranu još skupljom, upozoravaju farmeri

Poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge zabrinuti su zbog neželjenih posljedica planova Europske unije za održiviji sustav proizvodnje hrane.

Prijedlozi su u skladu s prijedlozima 27-članog bloka Zelena ponuda, koji nastoji poboljšati zdravlje i dobrobit građana osiguravajući zdravu i pristupačnu hranu uz minimalan utjecaj na okoliš.

Osim toga, boriti se protiv klimatske promjene, EU nastoji smanjiti emisije stakleničkih plinova za oko 55 posto do 2030. i postići neto nultu emisiju ugljika do 20250.

Prema njihovim pristašama, EU-a Zajednička poljoprivredna politika i Strategija od farme do rašlja osmišljeni su kako bi pomogli bloku da ispuni ove ciljeve do kraja desetljeća.

Među njihovim ključnim stanarima su sve veći iznos zemljište posvećeno organskoj proizvodnji, smanjenje upotrebe petrokemijskih gnojiva za 20 posto i smanjenje antibiotika u uzgoju životinja za 50 posto.

Međutim, poljoprivrednici i poljoprivredne organizacije osjećaju se nedostatkom ovih prijedloga, za koje kritičari tvrde da dodaju troškove proizvodnje tvrtki koja već posluje s malim maržama.

Prema Ignaciu Lópezu, direktoru međunarodnih odnosa u Udruzi mladih farmera i stočara (Asaja, španjolskim inicijalima), zadruge su usvojile â € <'pričekaj i vidi' poziciju.

Međutim, dodao je da će, ako ti prijedlozi postanu obvezujući, vjerojatno imati a â € <"ne baš ohrabrujući” utjecaj na poljoprivredni sektor.

López predviđa da će troškovi proizvodnje hrane rasti, a potrošači će morati kopati dublje u džep kako bi kupili hranu.

Dodao je da postoji rizik da se lokalni poljoprivrednici suoče s nelojalnom konkurencijom iz zemalja izvan regije u kojima ti zahtjevi ne postoje, a države EU-a zauzvrat postanu ovisne o uvozu.

U posljednjoj iteraciji ZPP-a, koji je bio nedavno odobren Europskog parlamenta za razdoblje od 2023. do 2027., EU je nastojala poljoprivredni sektor učiniti održivijim, zdravijim i ekološki prihvatljivijim.

Međutim, López je rekao da ti zahtjevi zahtijevaju digitalizaciju i najsuvremenije tehnologije, kao npr senzori i dronovi, kako bi precizna poljoprivreda postala stvarnost i učinkovito korištenje prirodnih resursa.

To znači da će članice EU-a, poput Španjolske, morati izdvojiti više novca za razvoj kapaciteta za natjecanje na međunarodnim tržištima.

Andoni García, član izvršnog odbora Koordinatora poljoprivrednih i stočarskih organizacija (COAG), sindikata poljoprivrednika, rekao je da zemlje članice moraju napraviti mnoge promjene kako bi postigle najnoviji skup ciljeva EU-a. To uključuje novu politiku cijena i financijsku potporu proizvođačima kako bi se odrazili troškovi proizvodnje i zaštitili od vanjskih izvršitelja.

"Kako je ZPP osmišljen, tržišni instrumenti su nedostatni, te će poljoprivrednik koji živi od poljoprivredne djelatnosti ne biti prioritet u raspodjeli pomoći”, rekao je García.

• Voće u Valenciji
• EFE Agro