`Izvješće: Proizvodnja energije sunca i vjetra mora se ubrzati kako bi se ispunili klimatski ciljevi UN-a - Olive Oil Times

Izvješće: Proizvodnja energije sunca i vjetra mora se ubrzati kako bi se ispunili klimatski ciljevi UN-a

Svibanj. 3., 2022
Paolo DeAndreis

Najnovije vijesti

Sve veći broj zemalja ubrzava svoj prijelaz na zelenu energiju, navodi Globalno izvješće o električnoj energiji 2022.

Godine 2021. 38 posto svjetske električne energije proizvedeno je iz vjetra i sunca. Ukupno 50 zemalja proizvodi najmanje 10 posto svoje električne energije putem vjetro- i solarnih tehnologija.

Glavni rezultat izvješća je upozorenje da zemlje moraju postići čistu proizvodnju električne energije do 2035. ... Da bi to došle, najveća su sredstva vjetar i solarna energija.- Elisabeth Cremona, analitičarka energetskih i klimatskih podataka, Ember

Zamah raste, ali izvješće, koje je sastavio Ember, think tank, kaže da se ovaj tempo mora ubrzati kako bi se učinkovito smanjile emisije stakleničkih plinova (GHG) i spriječile najgorim scenarijima klimatskih promjena od ostvarenja.

Unatoč rastućem udjelu obnovljivih izvora energije, Ember je upozorio da taj rast ne nadoknađuje fosilna goriva čija potrošnja također nastavlja rasti.

Vidi također:Pokrivenost klime

"Vjetar i solarna energija bit će okosnica sustava proizvodnje električne energije u budućnosti; u to nema sumnje”, rekla je Elisabeth Cremona, analitičarka energetskih i klimatskih podataka u Emberu. Olive Oil Times. â € <"To se događa jer će obnovljivi izvori biti sve važniji za proizvodnju električne energije, a među njima će vjetar i sunce imati najvažniju ulogu.”

Globalna solarna proizvodnja porasla je 23 posto u 2021., što je brži rast nego u bilo kojem trenutku u posljednjih 17 godina. U tom se razdoblju kapacitet proizvodnje solarne energije povećao sa 188 terawatt-sat (TWh) na 1,023 TWh.

Oglas

U 2015. godini solarna energija pokrivala je 1.1 posto svjetske potražnje za električnom energijom, a 2021. zadovoljila je 3.7 posto svjetskih potreba za električnom energijom.

Istraživači Embera primijetili su kako bi se, kako bi se postigli klimatski ciljevi, taj postotak trebao povećati na 19 posto do 2030., što znači da bi solarna energija trebala rasti 24 posto svake godine u ovom desetljeću.

S obzirom da je 23. porastao 2020 posto i prosječno 33 posto u posljednjih 10 godina, stručnjaci vjeruju da je cilj nadomak dosega.

Na globalnoj razini, energija vjetra je 2021. rasla brže nego ikad prije, porasla je za 14 posto i dovela ukupnu proizvodnju električne energije na 1,814 TWh. Nakon solarne energije, vjetar je bio najbrže rastući izvor električne energije tijekom prošle godine i sada čini 6.6 posto ukupne električne energije u usporedbi s 3.5 posto prijavljenih u 2015. godini.

Prema Emberu, proizvodnja ugljena u 2021. također značajno raste, jer je 10 posto veća u odnosu na 2015. godinu, kada su se 192 zemlje dogovorile o smanjenju emisija stakleničkih plinova potpisivanjem Pariškog sporazuma.

2021. Ember je zabilježio kako emisije ugljičnog dioksida iz energetskog sektora porasla za 7 posto, što je najveći apsolutni porast ikada.

Ember je upozorio da bi energija ugljena trebala pasti za 13 posto svake godine tijekom tekućeg desetljeća kako bi se ispunili klimatski ciljevi postavljeni na summitima Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, što znači smanjenje uloge energije ugljena na globalnoj razini s 36 posto na 8 posto do 2030. godine.

Međutim, u šest godina otkako je potpisan Pariški sporazum, Kina, najveći svjetski proizvođač ugljena, porastao je za 33 posto. Za usporedbu, ta je brojka u ostatku svijeta pala za 8 posto.

Istodobno, Kina ima najznačajnije ulaganje u vjetroelektrane, koje su 65. porasle za 2021 posto, dodavši 148 TWh, otprilike dovoljno električne energije za napajanje Argentine.

Dok zemlja brzo usvaja obnovljive i čiste izvore energije, rast potražnje za električnom energijom raste još bržim tempom. Kao rezultat toga, ugljen nastavlja popunjavati prazninu, zadovoljavajući 64 posto porasta potražnje za električnom energijom.

"Glavni rezultat izvješća je upozorenje da zemlje moraju postići čistu proizvodnju električne energije do 2035. ako se želi ispuniti globalni klimatski cilj porasta površinske temperature od 1.5 ºC”, rekao je Cremona. â € <"Da bismo to postigli, najveća su sredstva vjetar i solarna energija, i stoga bi oni trebali biti dio globalne politike u energetskom sektoru.”

"Povećanje potražnje za električnom energijom potaknuta su tri glavna čimbenika”, dodala je. â € <"Prvi je oporavak od Covid-19 pandemija. Drugi je da mnoga gospodarstva, posebno u Aziji, a ne samo u Kini, održavaju gospodarski procvat, koji potiče rast potražnje za električnom energijom.”

"Treći element je elektrifikacija, koja je zapravo dio rješenja za dekarbonizaciju,” nastavio je Cremona. â € <"To znači da u mnogim zemljama, poput onih u Europi, očekujemo snažan rast potražnje jer se električna energija sve više percipira kao alternativa plinu, a grijanje je, na primjer, počelo prelaziti s plina na pumpe za grijanje.”

Europa je bila jedna od prvih regija koja je započela svoju energetsku tranziciju, a Cremona je rekla da bi kontinent mogao poslužiti kao uzor drugim regijama da izvrše tranziciju bez štete po njihova gospodarstva.

"Postoji poticaj da Europa bude u prvom planu kao dobar model o tome kako se energetska tranzicija može dogoditi na održiv, pravedan način”, rekao je Cremona. â € <"To se događa kroz poticaj politika, koje dopuštaju ostatku svijeta da vidi kako gospodarstvo cvjeta unutar dekarboniziranog sustava. Ovdje počinje europski narativ, koji pokazuje da možete imati dobro gospodarstvo čak i smanjujući svoje emisije.”

"Ono što u Europi vidimo kao reakciju na rastuće cijene plina i ruski rat u Ukrajini jest to da mnoge zemlje pokazuju snažne u svojim programima tranzicije zelene energije. Postoji taj nagon da se stvari ubrzaju”, dodao je Cremona. â € <"Njemačka je, na primjer, upravo objavila energetski plan koji za cilj ima 100 posto obnovljivih izvora energije unutar 2030.

Jedan od ključeva za rješavanje problema globalnih emisija je jačanje suradnje sa zemljama u razvoju koje možda nemaju resurse za poticanje proizvodnje čiste energije.

"Sve češće vidimo da se ovo događa”, rekao je Cremona. â € <"To je također pojačano na COP26. Neke zemlje brže napreduju u tome. Kina je, na primjer, najaktivnija u potpisivanju ovih sporazuma. Unutar Europe također vidimo rastuću suradnju koja potiče tranziciju i dekarbonizaciju.”

Prema Emberu, prijelaz na zelenu energiju poduzima prve korake u previše složenom svijetu u kojem energetska tržišta ovise o dostupnosti resursa, sukobima, tehnologiji, politikama i financiranju.

Prijelaz se također događa u pozadini rastućih učinaka klimatskih promjena – od jaka suša i šumski požari do pomaci oceanskih struja, od kojih svi imaju duboku utjecaj na proizvodnju hrane i populacije.

U izvješću je optimistično zaključeno da još ima vremena za smanjenje rasta površinske temperature, ali hitnost raste eksponencijalno.

"Imamo izvješća, poput prošlih tjedana Izvješće IPCC -a, što nam govori da još uvijek možemo uspjeti ako se akcija odmah dogodi”, rekao je Cremona. â € <"To je pozitivno jer nam govori da još uvijek postoji prozor mogućnosti.”

"Ali postoji i malo negativan element ako vidimo najnovije podatke IPCC-a, jer smanjenje emisija predviđeno prije tri godine nije napredovalo”, zaključila je. â € <"To znači da se u samo tri godine situacija pogoršala, a sada bismo trebali smanjiti emisije čak i brže nego što se ranije procjenjivalo.”


Oglas

Vezani članci

Povratne informacije / prijedlozi