Zaštita maslina na otoku Pagu suhozidom

Jedan maslinar na hrvatskom primorskom otoku revitalizira stabla maslina izgrađujući okoliš koji će ih štititi i njegovati.

Filipa i njegovog oca Branka s novim suhozidom koji štiti masline
Travnja 28, 2022
Napisao Nedjeljko Jusup
Filipa i njegovog oca Branka s novim suhozidom koji štiti masline

Najnovije vijesti

Hrvatski otok Pag poznat je po ovci, siru, Lunjski maslinici i suhozide.

Ima ih više od 1,000 kilometara, a danas predstavljaju graditeljsku baštinu pod zaštitom UNESCO-a.

Oko našeg maslinika ima kilometrima starih suhozida pa je teško ne sjetiti se svojih pradjedova koji su ih sagradili. Stoga je ovo naš spomenik njima i onima koji dolaze.- Filip Mandičić, maslinar

Zidovi su davno izgrađeni, od suhog kamena – bez žbuke koja bi ih povezala – kao znak međe između pašnjaka, a tu je i novi. Sagradio ju je 30-godišnji magistar agronomije Filip Mandičić iz Vlašića, na južnom vrhu Paga.

poslovni-europa-profili-zaštita-stabala-maslina-na-otoku-pagu-sa-suhim-zidima-maslinovo-ulje

Filip Mandičić: Maslina daje najveću kvalitetu u najtežim uvjetima

"Sagradio sam suhozid da zaštitim masline od udara bure [hladnog, suhog vjetra koji puše sa sjevera] i soli”, rekao je Olive Oil Times.

Vidi također:Maslinari na hrvatskom otoku tuže lokalni grad zbog vlasništva nad zemljom

Suhozid je širok jedan metar i visok skoro dva metra, 180 centimetara. Daleko je najveća ne samo na Pagu nego i u drugim mediteranskim zemljama gdje se koristi ovakva metoda gradnje.

Što je borba s burom, kakva je ljubav prema maslinama, najčešći su komentari mještana i prolaznika koji izražavaju divljenje ovom nesvakidašnjem pothvatu.

Oglas

"Ako nema ljubavi, tko bi to napravio, kazao je Mandičić. Njegova strast prema maslinama započela je još u mladosti zaslugom oca Branka (73), koji je prije 150-ak godina na 0.7 hektara zasadio oko 15 maslina Oblica, Leccino i Pendolino.

Pokazalo se da položaj Velikog Blata ispred naselja Vlašić nije baš povoljan za maslinike, s jakim olujnim nevrijemeima i brzinom vjetra koji povremeno prelazi 180 kilometara na sat.

"Sigurno više”, rekao je Branko. â € <"Sjećam se kad nismo mogli hodati nego smo puzali da dođemo do ovaca i nahranimo ih.”

poslovni-europa-profili-zaštita-stabala-maslina-na-otoku-pagu-sa-suhim-zidima-maslinovo-ulje

Spomenik djedovima: Tko bi to radio da nije zbog ljubavi prema maslinama i baštini?

Uz buru se s Velebita snosi sol. Fenomen se događa kada vjetar uzburkanog mora u Velebitskom kanalu podiže kapi morske vode i stvara â € <"morski dim.”

Nakon što voda ispari iz ovih kapljica, ostaje tanak sloj soli koji se taloži na tlu, travi, grmlju i drveću. Sol je posebno štetna za mlade masline. Kao rezultat toga, ostaju male i bez lišća. Neki ni ne prežive.

"Imao sam 15 godina kada sam ocu pomagao graditi suhozide oko stabala maslina”, rekao je Mandičić. â € <"Napravili smo ih u obliku polumjeseca na sjevernoj strani kao vjetrobran.”

Također, na vrhu i u sredini maslinika iskopali su kanal dubok i širok metar u širinu maslinika.

"Donijeli smo zemlju u te kanale i posadili trsku, pittosporum i čempres, sve za zelenu ogradu da zaštitimo masline od bure”, rekao je Mandičić.

poslovni-europa-profili-zaštita-stabala-maslina-na-otoku-pagu-sa-suhim-zidima-maslinovo-ulje

Napomenuo je da bura ne smeta maslinama. Umjesto toga, drveću smeta sol koju donosi bura iz Velebitskog kanala. Ako nakon bure brzo ne padne kiša da spere sol, dolazi do defolijacije.

Masline gube lišće i svoju energiju u sljedećoj godini moraju trošiti isključivo na obnavljanje lisne mase, tako da prinosa nema niti je minimalan.

Mandičić je tijekom godina primijetio da su zaštićena stabla maslina brže rasla, ali samo do visine suhozida. Sve više od zidina zahvatila je bura.

No, masline su neko vrijeme bile prepuštene same sebi. Mandičić je rekao da mu se otac razbolio i da nije mogao brinuti o stablima dok je bio u srednjoj školi u susjednom Zadru te je imao ograničeno vrijeme za brigu o stablima.

Mandičić je nakon srednje škole upisao studij krške poljoprivrede na Veleučilištu Marka Marulića u Kninu, otprilike dva sata jugoistočno od Vlašića, gdje je prvi put učio o ekološkoj poljoprivredi i maslinarstvu.

"Već nakon nekoliko sati ekološke poljoprivrede znao sam da ću se školovati u tom smjeru”, rekao je.

Mandičić danas zna da je donio pravu odluku. Kazao je kako je iznimno zahvalan što je imao privilegiju slušati predavanja Frane Strikića, jednog od vodećih stručnjaka u maslinarstvu, koja su na njega značajno utjecala.

Nakon Knina, Mandičić je odlučio nastaviti školovanje upisavši diplomski studij ekološke poljoprivrede u Osijeku, na samom sjeveroistoku zemlje.

Nakon završetka studija zapošljava se kao tehnički suradnik u tadašnjoj Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji, sada Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, gdje je ostao nepune četiri godine.

Uz posao, svaki slobodan trenutak provodi na obiteljskom imanju, planirajući kako revitalizirati i zaštititi stabla maslina.

Maslinik je isprva bio očajnički trebao popravak i upravljanje, pa je Mandičić prijavio 15,000 eura potpore.

Sredstvima je izgradio 60 metara dug, metar širok i 180 centimetara visok suhozid usred maslinika koji će služiti kao vjetrobran, krčiti polje te berbu i mljevenje maslina. Kamenje sa zida dolazilo je iz okolnog krajolika.

"Gledajte, okolo našeg maslinika ima kilometrima starih suhozida, pa je teško ne sjetiti se svojih pradjedova koji su ih gradili”, rekao je Mandičić. â € <"Dakle, ovo je naš spomenik njima i onima koji dolaze.”

Ono što je dokazano u praksi i što se imao prilike uvjeriti je da masline daju najvišu kvalitetu u najzahtjevnijim uvjetima.

Prošle godine, posebno klimatološki, nije pogodovao lokalnim maslinarima, ali je urod bio solidan zbog suhozida i zaštite od bure i soli.

"Berbu smo radili po pravilima struke”, rekao je Mandičić. â € <"Berba je bila 15. listopada. Voće je prerađeno u Ljupču, u uljari Dušević, u roku od 12 sati od berbe radi očuvanja kvalitete.”

Ulje je otišlo izravno u spremnike od nehrđajućeg čelika i nakon mjesec dana pretočeno u tamne staklene boce.

"Dobiveno ulje je izražene voćnosti, srednje gorčine i pikantnosti”, rekao je Mandičić.

Uz masline se bavio i ovčarstvom. Prošle godine nabavio je 10 ovaca koje su ove godine okotile 15 janjaca. Mandičić planira uzgajati ovce samo za janjeće meso. Mužnja kao primarni posao oduzima puno vremena.

poslovni-europa-profili-zaštita-stabala-maslina-na-otoku-pagu-sa-suhim-zidima-maslinovo-ulje

10 ovaca 15 janjaca: Uzgoj paške pramenke se isplati.

U masliniku je i bunar iz kojeg crpe vodu koja je potrebna za masline i ovce koje također pasu travu i gnoje masline.

Mandičić je dodao da su genetska istraživanja potvrdila da je paška pramenka najprofitabilnije ovce u svijetu.

Sljedeće godine obitelj Mandičić planira posaditi novih 60 stabala maslina na dvije lokacije. â € <"Nekada su na tim mjestima bili vinogradi, a danas se čuvaju kao oranice”, rekao je.

Kako se OPG bavi i proizvodnjom miješanog povrća koje su zasadili kada su bespovratnim sredstvima počeli obnavljati maslinike, obitelj je nabavila i sustav za navodnjavanje oranica za koji očekuju da će povećati urod do tri puta.

Kao što poslovica kaže, uspjeh rađa uspjeh i Mandičić se nada da će zadržati svoje, a njegova obitelj prolazi kroz njegovu proizvodnju organsko maslinovo ulje, paška pramenka i sezonsko miješano povrće.


Oglas

Vezani članci

Povratne informacije / prijedlozi