Agronomske i makroekonomske sile koje stoje iza cijena maslinovog ulja u Italiji

Maslinovo ulje cijene u Italiji su porasle s 90 na 130 posto od rujna 2022., odražavajući kombinaciju agronomskih i makroekonomskih čimbenika koji su zakomplicirali situaciju proizvođačima i potrošačima.

Klimatske promjene maslinova voćna muha zaraze, inflacija, nedostatak radne snage i uvoza stvorili su savršenu oluju za talijanski sektor maslinovog ulja.

Prema istraživanju objavljenom u znanstvenom časopisu Agronomy, klimatske su promjene značajno utjecale na proizvodnju maslina tijekom posljednjih nekoliko godina u Italiji, mijenjajući pogodna područja za uzgoj maslina i pogoršavajući ekstremni vremenski događaji.

Iako su klimatske promjene omogućile uzgoj maslina u područjima gdje to prije nije bilo – poput mnogih sjevernih i planinskih regija Italije – također su uzgoj maslina učinile težim i nepredvidljivijim u tradicionalnim područjima.

Na primjer, prošlo ljeto i zima bili su vrlo sušni, zbog čega su stabla patila od suše. Zatim, tijekom cvatnje, vjetrovito i kišovito vrijeme rezultiralo je slabijim zametanjem plodova, a time i manjim urodom maslina.

Općenito, godišnja doba se mijenjaju brže nego što se drveće može prilagoditi, što pridonosi trendu pada proizvodnje u Italiji u posljednja tri desetljeća.

Klimatske promjene stvorile su i povoljne uvjete za pojavu maslinove muhe, najpogubnijeg štetnika usjeva, te širenje drugih štetnika i bolesti.

Zbog viših prosječnih temperatura tijekom cijele godine, osobito zimi, znatno su mu povećani preživljavanje i ciklusi razmnožavanja.

Štoviše, prošlog je ljeta u Italiji vrijeme bilo vlažnije nego prethodnih godina, što je omogućilo preživljavanje ličinki maslinove muhe, za koje je vjerojatnije da će uginuti po vrućem i suhom vremenu.

Zbog utjecaja klimatskih promjena, južne talijanske regije imaju više problema sa sušom, dok se područja najviše pogođena maslinovom mušom pomiču prema sjeveru.

"Ovog je ljeta ovdje na Siciliji bilo vruće i suho, što je stvorilo nepovoljno okruženje za maslinove voćne muhe”, rekao je Giuseppe Milano, agronom u vinariji i proizvođaču maslinovog ulja Donnafugata. â € <"Koristili smo feromonske klopke iz predostrožnosti, ali nismo trebali nikakve dodatne intervencije da zaštitimo naše masline, a to nam je omogućilo i bolji urod nego prošle sezone.”

Masline napadnute muhama gube većinu svojih hranjivih svojstava zbog preuranjene oksidacije. Osim smanjenog prinosa u zahvaćenim nasadima, postoji i veći rizik od proizvodnje niže kvalitete.

Uz agronomske izazove pogoršane klimatskim promjenama, visoki troškovi života, ali posebice nedostatak raspoložive radne snage, uzrokuju brojne probleme proizvođačima.

U Europi, a posebno u Italiji, troškovi života znatno su porasli zbog rastuće inflacije koja je u proteklih godinu dana dosegla više od šest posto, pokazuju službeni podaci talijanskog Državnog instituta za statistiku.

Rast cijena izazvao je niz lančanih reakcija na tržištu. Štoviše, ratovi i tržišne špekulacije učinili su gospodarsku situaciju još izazovnijom za male proizvođače.

Za poljoprivrednike su porasli svi troškovi, posebno gnojiva, goriva i opreme. Ovi skokoviti troškovi proizvodnje naknadno su prebačeni na potrošača, što je pridonijelo rastu cijena maslinovog ulja.

No najveći problem za maslinare je nedostatak radne snage za berbu, uzgoj i druge specifične radnje poput rezidbe.

Nedostatak radne snage je zato što je poljoprivredni rad izgubio privlačnost među mladim ljudima koji preferiraju manje fizičke poslove. Ipak, to je dodatno pogoršano niskim i nestabilnim plaćama, zbog čega je teško privući i zadržati kvalificiranu radnu snagu potrebnu za specifične operacije maslina.

"Svi su nam troškovi porasli zbog inflacije i svake je godine sve teže pronaći specijalizirane radnike”, rekao je Eugenio Ranchino iz Frantoio Ranchina u Umbriji. â € <"Međutim, ne možemo previše povisiti cijene; inače bismo imali poteškoća s prodajom našim vjernim kupcima, koji su uglavnom domaći.”

Nemogućnost održavanja kvalificirane radne snage od jedne žetve do druge uzrokuje mnoge probleme upravljanja i povećanje troškova koji bi, dugoročno gledano, mogli uzrokovati moguće napuštanje zemljišta.

Postoje subvencije od Zajednička poljoprivredna politika podržati tradicionalne maslinare i spriječiti napuštanje maslina, ali mnogi u sektoru tvrde da to nije dovoljno.

Osim utjecaja klimatskih promjena i makroekonomske situacije, na cijene maslinovog ulja u Italiji utječe i opći nedostatak ponude u zemlji i inozemstvu.

Očekuje se da će Italija proizvoditi oko 289,000 tona maslinovog ulja u rodnoj 2023./24., nadmašivši prošlogodišnji urod za oko 20 posto i petogodišnji prosjek za pet posto.

Međutim, ova proizvodnja je nedostatna da zadovolji potražnju na domaćem i izvoznom tržištu. U prosjeku, Italija prodaje milijun tona maslinova ulja godišnje, uvozi ono što ne proizvede u zemlji.

Obično se talijanske punionice okreću Grčka, Španjolska i Tunis zadovoljiti manjak. Međutim, povijesno loša žetva u Španjolskoj prošle godine i očekivanje još jednog niskog uroda ove godine znači da su se punionice morale okrenuti drugdje, uključujući Tursku i Maroko.

Ovo preslagivanje dodatno se zakompliciralo kada je obje su zemlje zabranile masovni izvoz ranije u jesen kako bi se zaustavio rast cijena kod kuće.

"Malo tko zna da u Italiji postoje i najveće tvrtke za pakiranje maslinovog ulja”, rekao je Giulio Mannelli, predsjednik udruge Aprol. â € <"Proizvodimo tek tridesetak posto domaće proizvodnje, a većina maslinova ulja dolazi iz uvoza.”

"Ovaj problem je pogoršan velikim smanjenjem proizvodnje ove godine i sve većom potražnjom, posebno iz inozemstva i putem e‑trgovine,” dodao je.

Prilagodba promjenjivoj klimatskoj i makroekonomskoj situaciji u maslinicima bit će ključna za sektor. Postoje neka rješenja; jedan bi mogao biti genetsko istraživanje novih kultivara stabala maslina otpornijih na klimatske promjene.

Drugo rješenje moglo bi proizaći iz prikupljanja podataka i analize krajolika kako bi se pronašla nova, prikladnija područja za uzgoj, integracijom meteoroloških stanica u postojeća područja i korištenjem prediktivnih modela za sprječavanje štete od ekstremnih vremenskih uvjeta i najezde štetočina.

Jedno od rješenja za nedostatak specijalizirane radne snage i rast troškova moglo bi biti osposobljavanje novih radnika migranata ili tehnološke primjene. Nove tehnologije mogle bi proizaći iz precizne poljoprivrede pomoću bespilotnih letjelica, mehanizacije mnogih ručnih operacija i usvajanja super-intenzivnih plantaža [visoke gustoće i super-visoke gustoće] kako bi se povećala učinkovitost proizvodnje.

• Il Sole 24 Ore
• Agronomija
• Klimatske promjene