Studija otkriva uvide u utjecaj masti maslinovog ulja na esencijalne stanične strukture

Rezime

Istraživači na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Stanford otkrili su da su crvi hranjeni prehranom bogatom oleinskom kiselinom, najzastupljenijom masnoćom u maslinovom ulju, živjeli 33 posto dulje od onih na standardnoj prehrani te da konzumacija oleinske kiseline povećava broj kapljica lipida u crijevima, što štiti od oštećenja uslijed oksidacije lipida. Studija se temeljila na prethodnim istraživanjima koja su pokazala da su crvi s više mononezasićenih masnih kiselina, posebice oleinske kiseline, živjeli dulje, a istraživači se nadaju da će dodatno istražiti kako se ti nalazi mogu primijeniti na ljudsko zdravlje i starenje.

Nova studija objavili istraživači s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Stanford pronašli su dokaze koji povezuju konzumaciju najzastupljenije masti u maslinovom ulju s dugovječnošću crva.

"Naš interes proizašao je iz starenja”, rekla je voditeljica istraživanja Katharina Papsdorf Olive Oil Times. â € <"Želimo razumjeti što pokreće starenje i kako možemo regulirati starenje.”

Budući da je dobro poznato da dijete bogate maslinovim uljem i orašastim plodovima, kao npr Mediteranska prehrana, povezani su sa populacije koje žive duže, Papsdorf je želio proučiti stanične mehanizme koji stoje iza ove veze kako bi vidio vezu između vrste masti i dugovječnosti.

Studija izgrađena na prethodno istraživanje koji je otkrio da crvi s više mononezasićenih masnih kiselina (bilo stečenih vlastitom proizvodnjom ili prehranom) žive dulje od crva bez, s najjačim učinkom uočenim s oleinskom kiselinom. Oko 70 posto ukupnog sadržaja masti u maslinovom ulju sastoji se od oleinske kiseline.

Papsdorf i tim genetičkih istraživača otkrili su da su crvi hranjeni hranom bogatom oleinskom kiselinom živjeli 33 posto duže od crva hranjenih standardnom prehranom.

Također su primijetili da konzumacija oleinske kiseline povećava broj peroksisoma i lipidnih kapljica u crijevima crva. Količina obaju organela – the â € <'organa stanice – veća je u mlađih životinja i prirodno se smanjuje tijekom vremena.

Kapljice lipida, koje pohranjuju mast, pokazale su se prediktivnim faktorom dugovječnosti. Kapljice štite od oštećenja uslijed oksidacije lipida, što može dovesti do smrti stanica.

Međutim, odnos između dugovječnosti i peroksisoma, koji imaju niz funkcija povezanih sa sintezom i razgradnjom lipida i detoksikacijom reaktivnih kisikovih vrsta, ostaje uglavnom nepoznat.

"Otkrili smo da konzumacija oleinske kiseline povećava broj lipidnih kapljica,” rekao je Papsdorf. â € <"Kada crva hranimo oleinskom kiselinom, smanjuje se oksidacija lipida. I općenito, oksidacija lipida je loša za životni vijek i povećava se s godinama."

Dodala je da je broj kapljica lipida u pojedinačnim crvima omogućio istraživačima da predvide životni vijek životinje; crvi s više lipidnih kapljica živjeli su dulje od onih s manje.

Papsdorf je za studiju koristio populaciju genetski identičnih Caenorhabditis elegan, vrsta valjkastih crva s kratkim životnim vijekom, koja je živjela na istoj ploči iu istom kontroliranom okruženju.

Rekla je da su crvi omogućili istraživačima da prate molekularne promjene koje su se dogodile s promjenom prehrane kako bi odredili kako su te promjene utjecale na životni vijek.

"U dva trenutka u njihovim životima, podijelio sam ih u populacije s visokim i niskim brojem lipidnih kapljica,” rekao je Papsdorf. â € <"Vidio sam da su oni koji su imali više lipidnih kapljica živjeli znatno duže. Dakle, postoji nešto korisno za više skladištenja masti u crijevima.”

Međutim, dodala je da razlozi zašto je povećani broj kapljica lipida rezultirao duljim životnim vijekom zahtijevaju daljnje istraživanje. Papsdorf je pretpostavio da bi mogli poslužiti kao spremnici energije ili biti korisni za hvatanje štetnih molekula.

Ova najnovija otkrića dodaju dodatne nijanse razumijevanju veze masnih kiselina sa zdravljem. Prethodna istraživanja pokazuju da kapljice lipida mogu biti štetne, ovisno o tome gdje se razvijaju.

Na primjer, nakupljanje kapljica lipida u mozgu povezano je s Alzheimerova bolest, dok je nakupljanje u mišićnom tkivu također povezano s pretilost.

"Možda postoji nešto u tkivu ili organu u kojem se nalaze kapljice lipida što ih čini korisnim u nekim slučajevima, a štetnim u drugima, ali još ne znamo zašto,” rekao je Papsdorf.

Anne Brunet, profesorica genetike na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Stanford i viša autorica studije, izjavila je za sveučilišni novinski centar da â € <"potrebno je još puno istraživanja kako bismo saznali mogu li se i kako ova otkrića primijeniti na ljude.”

• Stanford Medicine News Center