Svijet
Cilj je zadržati globalne temperature od premašujući predindustrijske razine za 1.5 ºC još uvijek je moguće, pod uvjetom da svi glavni akteri udvostruče svoje napore, rekli su dužnosnici Europske unije.
Jednoglasno glasovanje europskih ministara zaštite okoliša pozvalo je na obnovljenu, snažniju i zajedničku klimatsku akciju protiv globalnog zatopljenja. Blok od 27 članova složio se da su globalna klimatska obećanja daleko od dovoljnih.
Klimatski poremećaj uzrokovan ljudskim djelovanjem sada oštećuje svaku regiju... Moramo jednako ulagati u prilagodbu i otpornost.- António Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda
Stoga su od svih zemalja zatražili da ubrzano rade kao 27th Konferencija stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP27) pristupa predstavljanju novih nacionalno određenih doprinosa.
Točnije, pozvali su bogatije zemlje da odmah ojačaju svoja klimatska obećanja.
Vidi također:Sljedećih pet godina bit će toplije od prethodnih pet, kaže WMOEuropska unija je u postupku odobravanja složenog i opsežnog regulatornog paketa poznatog kao Pogodno za 55, koji zahtijeva od zemalja članica da prije 55. smanje emisije stakleničkih plinova za 1990 posto u usporedbi s razinama iz 2030. godine.
Osim toga, ključni je cilj da EU postane ugljično neutralna do 2050. Paket trenutačno prolazi kroz zakonodavni postupak i neće biti odobren prije početka COP27 6. studenog.th.
Vijeće EU također je zatražilo od svih sudionika COP27 â € <"zatvoriti knjigu o nesmanjenom ugljenu postupnim smanjivanjem i ukidanjem neučinkovitih subvencija za fosilna goriva kako bi se ubrzala njihova energetska tranzicija i ispuniti Glasgowski klimatski pakt na način koji koristi radnicima i zajednicama.”
Glasgowski pakt o klimi bio je rezultat COP26. Sporazum je usmjeren na smanjenje emisije stakleničkih plinova i smanjenje upotrebe ugljena.
Jedno od ključnih pitanja o kojima će se raspravljati na COP27 zahtjev je klimatski ranjivih zemalja da razvijene zemlje znatno pridonesu ublažavanju utjecaj klimatskih promjena.
Ponovljeno glasovanje u Vijeću EU-a â € <"snažnu predanost koju su preuzele EU i njezine države članice da nastave povećavati svoje međunarodno financiranje klimatskih promjena prema cilju razvijenih zemalja da mobiliziraju najmanje 100 milijardi dolara godišnje što je prije moguće i do 2025. iz raznih izvora.”
U Glasgowu su se EU i druge bogate zemlje složile uložiti taj novac u pomoć zemljama u razvoju u prijelazu na zelenija gospodarstva i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena. Međutim, većina tih sredstava još nije raspoređena.
Vijeće EU-a također je glasalo za podršku â € <"Globalni cilj prilagodbe”, što će biti jedno od ključnih pitanja na COP27. Ministri su rekli inicijativu â € <"ima za cilj poboljšanje sposobnosti prilagodbe, jačanje otpornosti i smanjenje ranjivosti kako bi se zaštitili ljudi, sredstva za život i ekosustavi.”
U ovom scenariju, Vijeće EU će podržati projekt ranog upozoravanja koji je pokrenuo glavni tajnik Ujedinjenih naroda kako bi svima na Zemlji pružio sustav ranog upozoravanja protiv ekstremni vremenski događaji.
Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji, vremenske, klimatske ili vodene katastrofe dogodile su se otprilike jednom dnevno između 1970. i 2019., ubivši u prosjeku 115 ljudi i prouzročivši prosječnu štetu od 200 milijuna dolara.
"Klimatski poremećaj uzrokovan ljudskim djelovanjem sada šteti svakoj regiji", rekao je glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres. â € <"Najnovije izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama opisuje patnju koja se već događa."
"Svaki porast globalnog zatopljenja dodatno će povećati učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja”, dodao je. â € <"Moramo podjednako ulagati u prilagodbu i otpornost. To uključuje informacije koje nam omogućuju da predvidimo oluje, toplinske valove, poplave i suše.”
Vijeće EU također je glasalo za podršku â € <"financiranje aktivnosti za sprječavanje, minimiziranje i rješavanje gubitaka i štete povezanih s štetnim učincima klimatskih promjena.” Ministrica EU-a je dodala da je ključno stajati uz najugroženije zemlje.
Više članaka o: klimatske promjene, okolina, Europske unije
Prosinca 14, 2023
Pooštravanje propisa o vodi u Kaliforniji može potaknuti uzgoj maslina
Iako navodnjavani maslinici još uvijek koriste dosta vode, sve strože zabrane, osobito u dolini San Joaquin, mogle bi otvoriti novu nišu za maslinike u suhim krajevima.
Siječnja 2, 2024
Corto se kladi na masline kao usjev budućnosti u promjenjivoj dolini Sacramenta
Dok se Kalifornija suočava s utjecajima klimatskih promjena, sve većim troškovima rada i nedostatkom radnika, predsjednik Corto Olive Cliff Little vjeruje da je sadnja više maslina rješenje.
Prosinca 4, 2023
Kako iberijski mrav može pomoći u kontroli štetnika u maslinicima
Istraživači su otkrili da iberijski mravi prirodno love ličinke maslinovog moljca u maslinicima bez ometanja ostatka ekosustava.
Travnja 1, 2024
Belgijski farmer tuži energetsku tvrtku zbog klimatskih šteta
Hugues Falys želi da energetski div TotalEnergies preuzme dio krivnje za suho i toplo vrijeme koje je utjecalo na njegov stočarski i poljoprivredni posao.
Mar. 27, 2024
Tehnologija pokreće ambicije najvećeg proizvođača maslinovog ulja u Tunisu
Grupa CHO bila je prva usvojiteljica blockchain tehnologije za sljedivost. Sada se okreću umjetnoj inteligenciji kako bi pomogli u ublažavanju utjecaja klimatskih promjena.
Veljače 7, 2024
Izvršni direktor Acesura ističe ključnu ulogu Andaluzije u budućnosti sektora
Gonzalo Guillén vjeruje da je proizvodni kapacitet ograničavajući faktor za povećanje potrošnje maslinovog ulja i da je Andaluzija i dalje u najboljem položaju za širenje tržišta.
23 listopada, 2023
Europa odobrava PDO za Memecik iz Aydına, Turska
Aydın Memecik trebao bi postati treća zaštićena oznaka izvornosti za maslinovo ulje u zemlji.
17 listopada, 2023
Uzgajivači maslina u Kaliforniji stvaraju staništa oprašivača kako bi potaknuli biološku raznolikost
Poljoprivrednici uzgajaju domaće biljke kako bi poništili učinke klimatskih promjena na korisna staništa kukaca i oprašivača.