Pretilost djece u porastu u Španjolskoj kao privrženost medicinskoj prehrani pada

Izvješće Save the Children naglašava španjolsku krizu pretilosti u djetinjstvu i brzi pad mediteranske prehrane. Humanitarna organizacija poziva na hitnu akciju vlade.
Lloret de Mar, Španjolska
Autor Simon Roots
Svibanj. 9. 2022. 14:47 UTC

Save the Children, međunarodna nevladina organizacija, izdala je oštro upozorenje o budućnosti zemlje Mediteranska prehrana i stil života, navodeći socioekonomsku nejednakost i Covid-19 pandemija kao značajnih pokretačkih čimbenika u njegovom opadanju.

"Mediteranske zemlje su od jedne od najzdravijih dijeta na svijetu prešle u onu u kojoj su slatkiši, brza hrana i slatka pića istisnuli voće, povrće, maslinovo ulje i ribu”, navodi se na 64-stranici. prijaviti objavljen prošli mjesec.

Autori izvješća izračunali su da Španjolska sada ima jednu od najviših stopa pretilosti djece u Europi, nadmašio je samo Cipar, s gotovo 20 posto njegovih sedam do osmogodišnjaka klinički pretilo. To je znatno više od europskog prosjeka od oko 12.5 posto.

Vidi također:Novi zakon na Siciliji štiti i promiče mediteransku prehranu

Kao glavni dio svog istraživanja, organizacija je provela novo istraživanje koristeći kriterije Nacionalnog zdravstvenog istraživanja Španjolske (ENSE) 2017. kako bi utvrdila opseg utjecaja pandemije Covid-19 na ovom području.

Njihova analiza rezultata pokazala je da je prije pandemije razina prekomjerne težine španjolske djece polako počela opadati u skladu s onima u drugim mediteranskim zemljama poput Grčke i Portugala.

Međutim, pandemija, s posljedičnim ograničenjima kretanja u sprezi sa zatvaranjem škola i sportskih objekata, dovela je do preokreta pozitivnog trenda s povećanjem prekomjerne težine od 0.9 posto među mlađima od 18 godina do rujna 2021.

Autori su upozorili da je ovo povećanje možda čak i podcjenjivanje, s obzirom na to da su pandemijska ograničenja dovela i do dramatičnog smanjenja broja rutinskih pedijatrijskih posjeta u kojima se bilježe detaljnije i točnije informacije.

Iako je pandemija očito utjecala na aktivnosti, prehranu i financije stanovništva u cjelini, ona predstavlja samo izolirani dio problema.

Životni stil i prehrambene navike mediteranskih maslinarskih regija doživjele su velike promjene u desetljećima nakon Drugoga svjetskog rata, uvođenjem brze hrane, konzumacijom velikih količina crvenog mesa i drugim štetnim navikama.

Posljednjih godina trend se ubrzao. Na primjer, prosječna potrošnja ribe i morskih plodova u Španjolskoj smanjila se za otprilike 30 posto između 2000. i 2019. Rastuća popularnost gaziranih pića također je promijenila nutritivni profil stanovništva.

Prema 2019-u ANIBES studija, prosječna potrošnja energije španjolskog stanovništva iznosila je 1,810 kilokalorija po danu, od čega je 12 posto isporučeno pićima.

Međutim, druge skupine stanovništva iz Francuske i Italije pokazale su niži udio energije dobivene pićima (8 posto, odnosno 6 posto). Osim toga, značajan pomak među odraslima prema višim konzumacija piva umjesto tradicionalnijeg crnog vina.

Vidi također:Vijesti o zdravlju

Rekla je to Catalina Perazzo, direktorica društvenog i političkog zagovaranja Save the Children â € <"djeca u Švedskoj [sada] su najbliža mediteranskoj prehrani u Europi.”

Iako je ova pojava široko rasprostranjena, posebno je rasprostranjena među kućanstvima s nižim prihodima. Podaci ENSE-a iz 2017. otkrili su da djeca nekvalificiranih radnika imaju tri puta veću vjerojatnost da će patiti od pretilosti nego djeca roditelja na rukovodećim pozicijama.

Ovo najnovije izvješće pružilo je značajnije uvide u korijenske uzroke ovog nejednakosti analizom kvalitete prehrane, tjelesne aktivnosti, sna i vremena pred ekranom.

Istraživači su otkrili da je socioekonomski status najznačajniji čimbenik u svim tim područjima, ponajviše u onima vezanim uz tjelesnu aktivnost.

Izvještava se da se više od 71 posto kućanstava s visokim dohotkom redovito bavi tjelesnom aktivnošću ili sportom u usporedbi s 41 posto kućanstava s niskim primanjima.

S druge strane, dok je prijavljeno da 46 posto djece u kućanstvima s niskim primanjima provede više od pet sati dnevno pred ekranom, podaci za kućanstva s visokim primanjima pokazuju da gotovo 80 posto djece provede manje od jednog sata svaki dan u ovom put.

Sličan odnos pronađen je i u prehrambenim navikama, a 18 posto djece iz kućanstava s niskim primanjima svakodnevno konzumira slastice, 5 posto dnevno konzumira gazirana pića i 2 posto brzu hranu.

Odgovarajuće brojke iz kućanstava s visokim dohotkom bile su 10 posto, 0 posto i 0 posto.

Autori su to zaključili â € <"u kućanstvima s nižim primanjima smanjene su mogućnosti pristupa hrani potrebnoj za uravnoteženu prehranu [i] plaćanja izvannastavnih ili nesjedećih slobodnih aktivnosti”.

Kao rezultat toga, rekli su da je potrebno hitno djelovanje vlade na nacionalnoj i regionalnoj razini kako bi se preokrenuli ovi trendovi i zaštitilo zdravlje i prosperitet djece u cijeloj zemlji.



Oglas
Oglas

Vezani članci