Negativni učinci ultraprerađene hrane na zdravlje nadilaze njihove nutritivne profile, kažu istraživači

Rezime

Istraživanja pokazuju da je utjecaj konzumacije ultraprerađene hrane na ljudsko zdravlje značajan i da se ne temelji samo na nutritivnim kvalitetama. Nove studije pokazuju da se rizici od smrtnosti povezani s velikom konzumacijom ultra-prerađene hrane ne mogu objasniti nutritivnim profilom hrane, pozivajući ljude da razmotre razinu obrade u hrani koju konzumiraju kako bi poboljšali javno zdravlje.

Utjecaj konzumacije ultraprerađene hrane na ljudsko zdravlje može biti značajniji od nutritivnih kvaliteta hrane.

Prema novo istraživanje u Italiji, ocjene hrane koje se trenutno koriste za etikete pakirane hrane mogu promašiti bit jer se uglavnom fokusiraju na nutritivni profil prerađene hrane.

Istraživački rad koji je objavio Journal of the British Medical Association (BMJ) otkrio je da značajna konzumacija ultraprerađene hrane dovodi do većeg rizika od smrtnosti zbog nekoliko uzroka. Međutim, nutritivni profil takve hrane ne utječe na te rizike.

Također je prikazano isto izdanje BMJ-a američko istraživanje pokazujući vezu između velike potrošnje ultraprerađene hrane i Rak debelog crijeva, sa značajnim razlikama u utjecaju između muškaraca i žena.

Istražujući rezultate svoje 15-godišnje studije na više od 20,000 pojedinaca, talijanski istraživači testirali su učinke konzumacije ultra-prerađene hrane, klasificirane kao takve prema NOVA ocjenama, dok su također uzeli u obzir njihovu nutritivnu klasifikaciju prema sustavu profiliranja hranjivih tvari Agencije za standarde hrane ( FSAm-NPS).

NOVU su razvili istraživači sa Sveučilišta São Paulo u Brazilu. Prema dokumentu Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu iz 2019., NOVA definicije ultraprerađene hrane najčešće se primjenjuju u znanstvenoj literaturi.

FSAm-NPS, s druge strane, trenutno se koristi za ocjenjivanje hrane relevantnim sustavima označavanja na prednjoj strani pakiranja, kao što je francuski Nutri rezultat.

"Osjećali smo potrebu vidjeti može li Nutri-Score doista pomoći u poboljšanju javnog zdravlja, budući da Europska komisija trenutno razmatra njegovo uvođenje kao Obavezni sustav ocjenjivanja hrane u cijeloj EU“, rekla je Marialaura Bonaccio, viša epidemiologinja na talijanskom Mediteranskom neurološkom institutu i koautorica studije. Olive Oil Times.

"U posljednjih 10 godina istraživanja su otišla dalje od fokusiranja na jedini nutritivni sastav hrane,” dodala je. â € <"Zahvaljujući radu Carlosa Monteira i drugih, istraživanje se počelo usredotočiti na to kako se hrana transformira i manipulira.”

Prema istraživačima, i FSAm-NPS i NOVA postižu svoje ciljeve ocjenjivanja hrane kada se pojedinačno primjenjuju na hranu. Međutim, rezultati se mijenjaju kada se ta dva indeksa zajedno razmatraju.

"Oba sustava ispravno predviđaju zdravstvene rizike”, rekao je Bonaccio. â € <"Ako stalno birate namirnice koje je Nutri-Score ocijenio neadekvatnim, izlažete se većem riziku od dobivanja relevantnih bolesti. Isto vrijedi i za NOVU, koja se također povezuje s rizik od koronarne bolesti srca".

"Međutim, kada se zajedno razmotre, rizici povezani s Nutri-Scoreom smanjeni su sustavom NOVA, a to nam govori da ne vidimo utjecaj prehrane siromašne hranjivim tvarima, već utjecaj ultraprerađene hrane,” dodala je. . â € <"Više od 80 posto hrane koju Nutri-Score ocjenjuje kao hranu loše kvalitete je ultra-prerađena.”

U studiji su autori to napisali â € <"značajan udio većeg rizika od smrtnosti povezanog s povećanim unosom hrane siromašne hranjivim tvarima objašnjen je visokim stupnjem obrade hrane. Nasuprot tome, odnos između visokog unosa ultraprerađene hrane i smrtnosti nije objašnjen lošom kvalitetom te hrane.”

NOVA sustav obično definira ultra-prerađenu hranu kao hranu koja ima pet ili više sastojaka koji se obično ne nalaze u kućanstvu. Te tvari, poput aditiva i pojačivača, dio su metoda ultraprerade budući da proizlaze iz daljnje obrade komponenti hrane.

"Definicija ultraprocesa je ključna jer nije jednoznačna. To je uglavnom zdrav razum,” rekao je Bonaccio. â € <"Ako pečem pitu kod kuće, možda ću koristiti mnogo jednostavnih sastojaka poput brašna, jaja ili mlijeka. A ishod bi mogao ovisiti o ispravnoj ravnoteži među tim sastojcima.”

"Ali kada, povrh toga, koristim aditive u hrani, onda pita postaje ultraprocesirana hrana”, dodala je. â € <"Zato definicija nije sasvim jednoznačna. Na primjer, ako u supermarketu vidite voćni jogurt na čijem je pakiranju pet redaka sastojaka, to bi moglo biti dovoljno da uočite ultraprerađenu hranu.”

Prehrambena industrija obično koristi aditive kako bi dala određene boje hrani i zasladila je ili konzervirala. Ostali aditivi pokrivaju mnoge funkcije, kao što su poboljšanje okusa, suzbijanje gljivica, inhibiranje određenih karakteristika hrane ili dezinfekcija same hrane.

"Prerada hrane može igrati ulogu u zdravlju izvan njezinog nutritivnog sastava, kroz niz mehanizama koje pokreću nenutritivne komponente, kao što su kozmetički aditivi, materijali koji dolaze u kontakt s hranom, neoformirani spojevi i degradacija matrice hrane”, napisali su istraživači. .

"Zdravstveni rizici koje smo otkrili u našoj studiji povezani su s značajnom konzumacijom ultraprerađene hrane,” dodao je Bonaccio. â € <"Stoga je ovdje prijedlog ne ukinuti takvu vrstu hrane, već ograničiti njezin unos. Ljudi bi se trebali prestati fokusirati samo na nutritivni profil hrane. Moraju početi istraživati ​​stupanj obrade hrane koju kupuju.”

Ona preporučuje da je prikladna metoda za ograničavanje ultraprerađene hrane provođenje više vremena u kuhinji i praćenje savjeta novinara i pisca o hrani Michaela Pollana da ne jedete hranu koju vaša baka ne bi prepoznala kao hranu.

"Vaša baka ne bi znala što su tvari poput maltodekstrina. To znači da kuhanje mora ostati blizu podrijetla hrane i dalje od manipulacije hranom što je više moguće,” rekao je Bonaccio, navodeći naširoko korištene ultra-prerađene ugljikohidrate.

U zajedničkom uvodniku o dvjema studijama koje je objavio BMJ, Carlos A. Monteiro, profesor javne zdravstvene prehrane na Sveučilištu São Paulo i Geoffrey Cannon, viši znanstveni suradnik, upozorili su da â € <"preformulirati ultra-prerađenu hranu metodama kao što je zamjena šećera umjetnim sladilima ili masti modificiranim škrobovima i dodavanjem vanjskih vlakana, vitamina i minerala, nije rješenje.”

"Reformulirana ultraprerađena hrana bila bi posebno problematična ako se promovira kao â € <'premijer' ili â € <'zdravi' proizvodi”, dodali su. â € <"One bi ostale djelomično, uglavnom ili isključivo formulacije kemikalija.”

Nakon svoje studije, talijanski istraživači upozorili su protiv usvajanja bilo kakvog sustava označavanja hrane koji se uglavnom temelji na nutritivnim aspektima hrane.

"Unutar Nutri-Scorea, na primjer, možete pronaći visoko rafiniranu i prerađenu hranu koja postiže dobar i naizgled zdrav rezultat,” rekao je Bonaccio. â € <"To se događa jer možda imaju malo soli, šećera ili masti. Ali to ne znači da ih treba smatrati zdravom hranom.”

Primjer za to su umjetno zaslađena gazirana pića bez šećera, koja postižu zdrave rezultate, â € <"čak i kada uopće nisu hrana, već samo kemijska formulacija”, dodao je Bonaccio.

Napomenula je da unos ultraprerađene hrane globalno raste. â € <"U Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu najnoviji podaci pokazuju da u prosjeku 60 posto dnevnih kalorija dolazi iz ovakve hrane. U Italiji smo još uvijek na 20 posto, ali takva je tendencija i kod nas.”

Dok se najnovije američke i talijanske studije pridružuju rastuća literatura o učincima na zdravlje konzumacije ultraprocesirane hrane, ostaje nejasno koji su razlozi ovakvih negativnih zdravstvenih posljedica.

"Moramo istražiti unutarnji mehanizam", rekao je Bonaccio. â € <"Budući da sada možemo ostaviti po strani nutritivne aspekte hrane loše kvalitete, još uvijek moramo razumjeti što pokreće takve štetne reakcije.”

Istraživači u mnogim zemljama rade na nekoliko hipoteza, istražujući utjecaj promjena na matricu hrane ili uništavanje fitokemikalija i drugih tvari.

Ostala su istraživanja usmjerena na utjecaj odvajanja i reagregacije hrane na mikrobiom i inzulinski odgovor ili izloženost plastici zbog pakiranja većine proizvoda.

"Svako od tih stanja može biti okidač za fiziopatološke procese,” rekao je Bonaccio. â € <"Trenutačno radimo na upalnom putu jer bi ti aspekti mogli igrati ulogu u porastu razine upale.”

"The Mediteranska prehrana osvjetljava put", zaključila je. â € <"MedDiet nije samo voće, povrće, lagani unos vina i maslinovog ulja; to je uglavnom prehrana neprerađenom hranom. Uvijek se trebamo sjetiti da dolazi iz tradicije farmera napravljene od sirove hrane ili blago prerađene hrane i upotrebe minimalnih tehnika.”

• The British Medical Journal
• The British Medical Journal
• The British Medical Journal