Uzgajivači u Hrvatskoj čekaju rezultate natječaja

Nakon 92 poslane prijave, hrvatski maslinari željno iščekuju 2024. NYIOOC World Olive Oil Competition Rezultati.

Prvog dana natjecanja proglašeno je 40 pobjednika. Među njima su bila i dvojica Hrvata, sa OPG Celini i OPG Ante Vulin svaki je osvojio zlatnu nagradu za mješavinu srednjeg intenziteta i srednju Oblicu.

Poljoprivrednici i mlinari u Istri i Dalmaciji, dvjema glavnim proizvodnim regijama u zemlji, nadaju se da će nagrade nadoknaditi razočaravajući početak poljoprivredne 2023./24.

Proizvodnja maslinovog ulja pala je, prema procjenama, za 30 do 40 posto u odnosu na prošlu godinu, uglavnom zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta. Prema podacima Međunarodnog vijeća za masline, Hrvatska je proizvela 5,100 tona maslina maslinovo ulje u 2022/23.

Unatoč značajnom padu, proizvođači su uvjereni da su izradili visokokvalitetni proizvod ekstra djevičansko maslinovo ulje.

"Tko god je poslao uzorke svog ulja, može se nadati dobrim rezultatima”, rekao je višestruko nagrađivan Tomislav Duvnjak iz Vodica u Dalmaciji.

Otkako je Duvnjak pokrenuo a koordinirani napor organizirati i pomoći financirati male dalmatinske proizvođače za slanje radova u New York 2021., Hrvatska je konstantno jedan od najvećih pobjednika na Svjetskom natjecanju.

U 2023. godini hrvatski su producenti osvojili 105 nagrada od 131 prijave. Samo su Italija i Španjolska osvojile više nagrada. Slične situacije dogodile su se 2022. i 2021. godine, a Hrvati su osvojili treću (96), odnosno četvrtu (87) nagradu.

Prije Duvnjakove inicijative hrvatski su proizvođači godišnje dobivali između 20 i 50 nagrada.

Istaknuo je i da Hrvatska kontinuirano ima jednu od najvećih stopa uspješnosti, koja je u posljednje tri godine dosegla ili premašila 80 posto, uključujući i 90 posto u 2022. godini.

Ivica Vlatković, nagrađivani producent i vokalni zagovornik za hrvatski sektor maslinovog ulja vjeruje da će mala zemlja u kojoj živi nešto manje od četiri milijuna ljudi uskoro biti sinonim za kvalitetu.

Dugogodišnju tradiciju maslinarstva i proizvodnje maslinovog ulja, brojne autohtone sorte – među kojima su oblica, levantinka, istarska bjelica, istarska buza i krvavica – navodi kao jedan od razloga sve većeg međunarodnog prepoznavanja zemlje.

Vlatković je također uočio trend sve veća potražnja za ekološko maslinovo ulje te smatra da Hrvatska ima veliki potencijal za ekološku proizvodnju. Rekao je da u Hrvatskoj ima 1,956 hektara ekoloških maslinika, što je gotovo tri puta više od ekoloških maslinika u SAD-u.

No, Hrvati ističu da kvalitetna ekološka proizvodnja ima svoju cijenu, pa su hrvatska ekstra djevičanska maslinova ulja u maloprodaji i do 30 posto skuplja od europskog prosjeka.

Srećko Gross, farmaceut i predsjednik Zagrebačkog maslinarskog instituta, udruge poljoprivrednika u glavnom gradu, te visoke cijene pripisuje visokim troškovima proizvodnje ekološkog uzgoja.

Međutim, upozorio je da su visoke cijene dovele do porasta krivotvorenja maslinovog ulja i prijevara, što potvrđuju podaci lokalnih vlasti.

U jednoj od posljednjih kontrola, 13 od 25 nasumično odabranih uzoraka s oznakom ekstra djevičansko nije zadovoljilo ocjenu.

Jedna od sedam odabranih hrvatskih robnih marki nije prošla kontrolu, pet od devet ulja talijanskih marki te sedam od devet španjolskih marki.

Gross je istaknuo ulogu NYIOOC u promicanju malih poljoprivrednika koji se usredotočuju na kvalitetu umjesto na kvantitetu umjesto robnih marki s bijelim etiketama koje prodaju jeftinije mješavine djevičanskog ili ekstra djevičanskog maslinovog ulja pomiješanog s uljem od maslinove komine, od kojih su neka pogrešno označena.

"Ovdje nema rafinerija… takve brendove treba isključiti iz igre”, rekao je Gross. â € <"Mi kao mala zemlja trebamo nastaviti razvijati proizvodnju vrhunskih ekstra djevičanskih maslinovih ulja po kojima smo sve poznatiji u cijelom svijetu.”