Maslinovo ulje i soparnik Hrvatima su neizostavni za Uskrs

Rezime

Hrvatski kršćani Uskrs slave uz masline i maslinovo ulje, počevši od blagoslova maslinovih grančica na Cvjetnicu. Obitelj Roguljić iz Kučina u Hrvatskoj nastavlja tradiciju proizvodnje soparnika, tradicionalnog peciva, od visokokvalitetnih namirnica poput maslinovog ulja i prirodno uzgojene blitve.

Hrvatski kršćani najvažniji blagdan u godini, Uskrs, ne mogu zamisliti bez maslina i maslinova ulja. Veliki tjedan započeo je na Cvjetnicu blagoslovom maslinovih grančica.

"Na ulasku u Jeruzalem narod je klicao Isusu mašući maslinovim i palminim grančicama”, rekao je Milan Zgrabljić, nadbiskup Zadra, petog najvećeg grada u Hrvatskoj.

Nakon blagoslova Zgrabljić je predvodio procesiju do katedrale Svete Anastazije u središtu antičkog grada, koji se smatra starijim od Rima. Svi su u rukama držali maslinove grančice.

"Nije dovoljno držati maslinove grančice u rukama; potrebno je maslinove grančice pretvoriti u trofeje ljubavi, trofeje pobjede nad mržnjom, nemirima, svađama, netolerancijom, nemirima, svađama, neslogama i svakim oblikom nemorala”, kazao je Zgrabljić.

Veliki tjedan nastavlja se na Veliki četvrtak misom posvete maslinovih ulja koje su darovali maslinari iz Žmana na Dugom Otoku. Maslinova ulja u Zadar su transportirana bracerom, tradicionalnim veprom.

Biskup će blagosloviti tri ulja: bolesničko, kojim se pomazuju bolesnici; katekumensko ulje, koje se koristi za pomazanje krštenika; i krizma, mješavina maslinovog ulja i mirisa (uglavnom balzama), koja se koristila za krštenja, krizme te za svećenička i biskupska ređenja.

Veliki petak obilježava spomen Isusove muke, raspeća i smrti. Toga dana za vjernike je obavezan post.

U kontinentalnoj Hrvatskoj najčešće se jedu grah, sušeno voće, kompoti, savijače od sira i tijesta s orasima i makom te slatkovodna riba poput šarana i štuke.

U primorskoj Hrvatskoj, uključujući Istru, Kvarner i Dalmaciju, mještani prekidaju post uz razne plodove mora i morsku ribu, popraćenu ekstra djevičansko maslinovo ulje. Uz brojne delicije s Mediteranska prehrana, poseban je Soparnik.

"Nekada je to bila hrana sirotinje, a danas se naveliko proizvodi i konzumira”, rekao je Josip Roguljić iz Kučina, malog mjesta na južnim padinama planine Mosor.

Kučine su predgrađe Solina, desetak kilometara od Splita, najvećeg grada u Dalmaciji i drugog po veličini grada u Hrvatskoj.

"Proizvodnja soparnika je obiteljska tradicija”, rekao je Roguljić. Najmlađi je član OPG-a Roguljić, obiteljskog obrta koji uz njega i suprugu Anteu čine majka Mirjana, otac Marin i stariji brat Ivan.

Nastavljaju tradiciju svojih predaka, uzgajaju 500 stabala maslina i njeguju 180 košnica u Kučinama i na otok Šolta.

Proizvode hladno prešano ekstra djevičansko maslinovo ulje, med i ostale pčelinje proizvode. U podnožju planine Mosor imaju tor s 30 grla stoke, krava i teladi. U Kučinskom polju uz sezonsko povrće rastu autohtone sorte smokve Poljarica, Bilica i Mletkinje.

"Poljoprivreda je tvornica na otvorenom”, rekao je Roguljić. â € <"Zato se bavimo s nekoliko djelatnosti. Nikada ne znate kada će netko propasti. Ako maslina godinu dana ne rodi, imamo pčelinje proizvode i obrnuto. Naravno, najbolje je kada sve štima kako treba.”

Po struci diplomirani agronom, Roguljić priprema i soparnik, tradicionalno pecivo.

"Obitelji moje majke i oca proizvode soparnik od pamtivijeka”, rekao je Roguljić. â € <"Želja za očuvanjem tradicije potaknula nas je da nastavimo stopama naših predaka i sačuvamo od zaborava stare recepte i načine proizvodnje.”

Soparnik, zvan i Uljenak i Zeljanik, tradicionalno je jelo porijeklom iz zaleđa Splita. Ovo jednostavno jelo pripremalo se od namirnica koje su bile dostupne u gotovo svakom domaćinstvu: pšeničnog brašna, crvenog luka, maslinovog ulja i češnjaka.

Tijesto se mijesi od pšeničnog brašna i razvalja na sinim, okruglim stolovima. Nadjev se radi od blitve koju se opere, sitno nasjecka i posoli da omekša. Doda se sitno narezan crveni luk, pa se rukom ocijedi vlaga da ne bude premokro. Maslinovo ulje se dodaje zadnje.

Nadjev se namaže preko jedne razvučene kore i poklopi drugom. Tijesto se razvlači pomoću drvenog valjka. Pita se peče na peći i pokrije žeravicom. Kad je tijesto gotovo premaže se uljem i češnjakom.

U prošlosti se soparnik pripremao samo u posne dane. Međutim, od njegovog uključivanja na Popis nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a, postala je neizostavna na svakoj dalmatinskoj fešti.

Iako su neki proizvođači hrane krenuli u masovnu proizvodnju peciva, obitelj Roguljić i dalje slijedi tradicionalnu recepturu i način proizvodnje.

"Bit dobrog soparnika je u kvalitetnoj, prirodno uzgojenoj blitvi, ekstra djevičanskom maslinovom ulju”, rekao je.

Najčešći način pripreme je poljički, slani. No, postoje i dvije slatke verzije jela Kučinski i Žrnovački. Način pripreme je isti do završne faze, kada se dodaju mljeveni orasi i grožđice sa maslinovim uljem. Za razliku od Žrnovačkog, zaslađen je šećerom i nasjeckanim bademima ili orasima.

"Dobili smo rekordan broj narudžbi, a one i dalje pristižu”, rekao je Ivan Roguljić. Svježe pečeni soparnik, maslinovo ulje, med i pčelinji proizvodi dostavljaju se na kućne adrese poznatih kupaca, a njihov je broj sve veći.

Tradicionalni uskrsni stol u Hrvatskoj ne trpi mnogo eksperimenata: za doručak se obično poslužuju pinca, kuglof, kuhana šunka, hren, mladi luk i kuhana jaja.

Za ručak se obično priprema pečenje: teletina i krumpir, rjeđe perad, svinjetina ili šnicle, a najčešće mlada pečena janjetina, s mladim lukom i mladim krumpirom.

Nedavno imenovana veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj Nathalie Rayes također nije odoljela tradicionalnom obroku tijekom nedavnog posjeta Slunju, u blizini Plitvičkih jezera u Lici. U jednom poznatom restoranu naručila je ovu tradicionalnu poslasticu uz koju je poslužen neizostavni mladi luk.

"Mnogi od vas sugerirali su mi da probam janjetinu. I jesam, ovdje u Slunju, i bilo je apsolutno ukusno. Nije ni čudo što je tako popularan,” rekla je napisao na platformi društvenih medija X sa snimkom na kojoj prvi put kuša janjetinu.

Prema posljednjim istraživanjima, većina Hrvata za pripremu uskršnjeg ručka namjerava potrošiti od 50 do 70 eura, 20 posto manje nego lani. No maslinovo ulje, soparnik i janjetina nisu među namirnicama koje planiraju smanjiti.