Svjetska zdravstvena organizacija Postavite na Propuštanje roka za eliminaciju transmasti

Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji istječe vrijeme da ostvari svoju globalnu inicijativu najavljenu 2018. o zabrani svih transmasti do kraja 2023. godine.

Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni direktor WHO-a, upozorio je da mnoge zemlje još nisu razvile politike za uklanjanje sveprisutne prisutnosti transmasnih kiselina iz prerađene hrane.

Prema WHO-u, 500,000 - smrtnih slučajeva godišnje uzrokuju transmasnoće u uobičajenoj prerađenoj hrani.

Ghebreyesus je primijetio kako su rani usvojitelji zakona koji zabranjuju trans masti, poput Danske, značajno su smanjile učestalost kardiovaskularnih bolesti i fatalnih srčanih udara.

Ghebreyesus je spominjao nedavno objavljeno istraživanje u Plos One, koji je otkrio 11-postotni pad smrtnosti povezane s trans-masnoćama u Danskoj od 1991. do 2007. godine.

Šef WHO-a rekao je da se transmasnoće mogu lako zamijeniti pečena jela, ulja za prženje, pržena hrana i čvrste masti, uključujući margarin i biljni ghee.

Ghebreyesus je dodao kako bi biljna ulja s visokim udjelom oleinskih kiselina trebala biti primarna alternativa budući da jesu â € <"zdravije, ništa skuplje i dobrog je okusa.”

U WHO-ovim dokumentima o zamjeni trans masti, autori organizacija su među glavnim alternativama naveli biljna ulja poput uljane repice i uljane repice, a slijede suncokretovo, kukuruzno i ​​sojino.

Objasnili su da se druga zdravija ulja, poput maslinovog, ne smatraju na globalnoj razini učinkovitim zamjenama kao što su â € <"ne koriste se intenzivno zbog ograničene dostupnosti i visoke cijene.”

Prema podacima Međunarodnog vijeća za masline, globalna proizvodnja i potrošnja maslinovog ulja dosegla je oko 3 milijuna tona u posljednjih nekoliko godina. Iako su se te brojke utrostručile u posljednjih šest desetljeća, one predstavljaju samo djelić globalnih količina biljnih ulja.

Podaci koje je objavila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuju da je globalna potrošnja biljnog ulja dosegla gotovo 210 milijuna tona, a predviđa se da će premašiti 246 milijuna tona do 2029. godine.

Prema WHO-u, više od 100 zemalja još uvijek ne uspijeva ukloniti ili smanjiti transmasnoće u svojim zalihama hrane. Kao rezultat toga, WHO procjenjuje da je približno pet milijardi ljudi još uvijek izloženo štetnim učincima transmasti.

Nije postignut napredak u nekim zemljama za koje se vjeruje da su kardiovaskularne bolesti izazvane trans-masnoćama najviše pogođene: Australija, Pakistan, Iran, Egipat, Azerbajdžan, Južna Koreja, Butan, Nepal i Ekvador.

SZO je svojim zemljama članicama predložila dvije političke alternative. Prvi je usmjeren na ograničavanje trans masti na maksimalno dva grama na 100 grama ukupnih masti u hrani. Drugi je zabrana proizvodnje ili uporabe djelomično hidrogeniziranih ulja, koja se smatraju najvažnijim izvorom trans masti.

Ghebreyesus je pohvalio odluku Uprave za hranu i lijekove Sjedinjenih Država iz 2019., koja je označila transmasnoće kao pretjerani rizik za ljudsko zdravlje, što je stvorilo zapravo zabrana.

"Do danas je više od 40 zemalja koje čine više od jedne trećine svjetske populacije primijenilo jednu od WHO-ovih politika najbolje prakse u vezi s trans mastima,” napisao je Ghebreyesus.

"Daljnjih 17 zemalja, s dodatnih 400 milijuna ljudi, koristi manje restriktivne politike, ali su još uvijek na dobrom putu prema provedbi paketa preporučenih najboljih praksi Svjetske zdravstvene organizacije,” dodao je.

Među ostvarenim napretkom, Ghebreyesus je istaknuo predanost Međunarodne alijanse za hranu i piće da ukloni transmasnoće iz proizvoda svojih članova – uključujući The Coca-Cola Company, Unilever, Nestle, McDonald's i Ferrero – do 2023. godine.

• Napomena generalnog direktora
• Who Report